Metabolički sindrom nije jedna bolest, već skup poremećaja koji uključuju povišen krvni tlak, povišene razine šećera u krvi, nisku razinu „dobrog“ HDL kolesterola, visoku razinu triglicerida i prekomjernu tjelesnu težinu, osobito u području trbuha. Svi ovi čimbenici zajedno znatno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Najčešći uzroci razvoja metaboličkog sindroma su sjedilački način života i neuravnotežena prehrana. Ljudi koji većinu dana provode sjedeći, uz malo ili nimalo fizičke aktivnosti, često imaju usporen metabolizam i povećanu razinu tjelesne masti. Također, prehrana bogata rafiniranim šećerima, zasićenim mastima i prerađenom hranom dodatno pogoršava metaboličke parametre.

Genetska predispozicija također igra određenu ulogu – ako članovi obitelji imaju visoki tlak, dijabetes ili probleme s kolesterolom, povećava se vjerojatnost da će i potomci razviti slične poremećaje. Međutim, iako genetika može utjecati, način života često je odlučujući faktor.

Kronični stres, premalo sna i hormonske neravnoteže (posebno kod žena nakon 40-e godine) dodatno povećavaju rizik od metaboličkog sindroma. Tijelo pod stalnim stresom izlučuje više kortizola, što može povećati apetit, potaknuti skladištenje masti u području trbuha i omesti kontrolu šećera u krvi.

Srećom, promjene u načinu života mogu znatno smanjiti rizik. Redovita fizička aktivnost, zdrava prehrana i upravljanje stresom ključ su prevencije i kontrole metaboličkog sindroma.