Stres je sveprisutna pojava u modernom društvu i često se podcjenjuje njegov utjecaj na fizičko zdravlje, osobito na metabolizam. Dugotrajni stres povećava razinu hormona kortizola, što može dovesti do niza negativnih posljedica koje potiču razvoj metaboličkog sindroma.

Povišeni kortizol povećava apetit i žudnju za hranom bogatom šećerima i mastima, što može dovesti do debljanja, osobito u području trbuha. Osim toga, kortizol utječe na regulaciju inzulina, povećava razinu glukoze u krvi i otežava kontrolu tjelesne težine.

Stres također negativno utječe na san. Nedostatak sna dodatno pojačava hormonalnu neravnotežu i smanjuje motivaciju za fizičku aktivnost, što sve zajedno dodatno povećava rizik od metaboličkog sindroma.

Upravljanje stresom trebalo bi biti sastavni dio prevencije – tehnike poput meditacije, dubokog disanja, šetnji u prirodi i redovitog odmora imaju pozitivan učinak na cijeli organizam. Također, razgovor s terapeutom ili savjetnikom može pomoći u razvijanju zdravijih načina suočavanja s izazovima.

Socijalna podrška, hobiji, duhovna praksa i umjerenost u svakodnevnim obvezama doprinose većoj otpornosti na stres. Kada se tijelo i um nalaze u ravnoteži, lakše je održavati zdrav način života.

U konačnici, kontroliranjem stresa ne štitimo samo živčani sustav, već i cijeli organizam – uključujući i njegov najosjetljiviji dio: metabolizam.